Pouzdanost i održavanje tehničkih sustava: pitanja i odgovori

1. Što je pouzdanost tehničkog sustava (definirati)? Nabrojati pokazatelje pouzdanosti.

R(t), F(t), f(t), λ(t), MTBF, MTTF

• R(t) - pouzdanost
• F(t) - nepouzdanost
• f(t) - funkcija gustoće otkaza
• λ(t) - intenzitet otkaza
• MTBF - prosječno vrijeme između otkaza
• MTTF - srednje vrijeme do otkaza

Pouzdanost je vjerojatnost da će tehnički sustav izvršiti zahtijevanu misiju u tijeku zadanog razdoblja vremena, ako se eksploatira u zadanim uvjetima okoline.

Pod kojim uvjetima se može rabiti izraz R(t) = e^(-λt)? Kada je taj uvjet ispunjen za većinu elektroničkih uređaja?

Pod uvjetom da je λ(t) konstanta. Kada su elementi sustava povezani u seriju u smislu pouzdanosti.

Objasnite rasterećenje sastavnih dijelova kao metodu za poboljšanje vlastite pouzdanosti. Na kojim činjenicama iz područja pouzdanosti elektroničkih elemenata se temelji ta metoda?

Manje električko opterećenje znači manji intenzitet otkaza i duži životni vijek. Temelji se na tablici s postocima opterećenja po klasi.

Koje uvjete okoline održavanja treba definirati uz davanje podataka o kvantitativnim pokazateljima pogodnosti za održavanje? Zašto?

Mehanički uvjeti radne sredine (K1), električno opterećenje (K2) i temperatura u radu (K3).

Što je vlastita (inherentna) raspoloživost i kako se određuje?

Pokazatelj pouzdanosti i pogodnosti za korektivno održavanje (popravak). Pretpostavlja idealnu potporu popravku, definiranu razvojem i proizvodnjom, a može se ugovoriti s proizvođačem.

Od kojeg subjekta u slijedu proizvođač-korisnik-održavanje najviše ovisi operativna raspoloživost tehničkog sustava? Pojasniti zašto?

Najviše ovisi o zastojima u održavanju zbog čekanja na servisera i dijelove.

Na koje otkaze se može djelovati preventivnim održavanjem? Pojasni zašto?

Preventivnim održavanjem možemo djelovati na otkaze u razdoblju starosti ili istrošenosti, jer su to otkazi koje možemo pretpostaviti, izračunati ili odrediti pomoću grafova i tablica.

Objasni prednosti i nedostatke modela korektivnog održavanja tehničkih uređaja.

Prednosti su rad bez zastoja (u kontinuitetu) do kvara uređaja, a nedostatak je kraći ukupni životni vijek.

Od slijeda kojih tehnoloških postupaka se sastoji popravak elektroničkog uređaja?

Dijagnostika (utvrđivanje stanja ispravnosti), defektacija (utvrđivanje mjesta i uzroka) i popravak (dovođenje u ispravno stanje).

Razlika između prognoze i proračuna pouzdanosti

a) Prognoza pouzdanosti (Part count analysis):

• Postupak za procjenu pouzdanosti uređaja na temelju manje količine nepotpunih podataka.

b) Proračun pouzdanosti (Part stress analysis):

• Postupak za procjenu pouzdanosti uređaja na temelju potpunih podataka za sve elemente.
• Dug i složen proračun.
• Zahtijeva mjerenja (opterećenja, temperatura).
• Vrijedi za jedne uvjete (temperatura, okolina, opterećenja, kvaliteta elemenata…).
• Ponavlja se radi upravljanja pouzdanošću.

O čemu govori podatak da nekom elementu nakon vremena T raste intenzitet otkaza? Kako taj podatak može pridonijeti održavanju uređaja u koji je taj element ugrađen?

Nakon vremena T element se istrošio ili je došlo do zamora materijala. Koristeći taj podatak, možemo na vrijeme zamijeniti element prije njegova otkaza.

Objasniti redundanciju kao metodu za poboljšanje vlastite pouzdanosti sustava. Kakva je razlika između aktivne i pasivne redundancije?

Redundancija je pričuva dijelova kako bi se povećala pouzdanost, omogućilo održavanje za vrijeme rada te spriječilo gašenje uređaja koji moraju biti u stalnom radu.

• Aktivna: radi kao i djelatni sklop, preuzima rad po nastanku otkaza.
• Pasivna: hladna pričuva (pričuvni sklop isključen, uključuje se po uočavanju otkaza), rasterećena pričuva (sklop opterećen manje od sklopa u radu), opterećena pričuva (sklop u radnom režimu).

Nabrojiti kvantitativne pokazatelje pogodnosti za održavanje i definirati jedan od njih.

Kvantitativni pokazatelj pogodnosti za održavanje je vrijeme aktivnog održavanja, koje obuhvaća: uočavanje otkaza i lokalizaciju uzroka otkaza, tehničke zastoje, popravak (rasklapanje, zamjena, sklapanje) te podešavanje i završnu provjeru.

Što je dostižna raspoloživost i kako se određuje?

Pokazatelj pouzdanosti i pogodnosti za preventivno i korektivno održavanje. Podrazumijeva idealnu potporu održavanju (bez čekanja).

Objasnite pojam korektivno održavanje tehničkih uređaja.

Korektivno održavanje je održavanje koje se obavlja nakon kvara ili oštećenja s ciljem vraćanja elementa u stanje u kojem može obavljati projektiranu funkciju.

Objasniti prednosti i nedostatke preventivnog održavanja tehničkih uređaja.

Preventivnim održavanjem tehničkih uređaja produžujemo njihov radni vijek i smanjujemo intenzitet otkaza, ali uređaj mora provesti određeno vrijeme izvan rada zbog samog servisiranja, a servisiranje košta.

Čemu pridonosi primjena optimalno konstruiranih dijagrama defektacije elektroničkih uređaja?

Pridonosi predviđanju mogućih otkaza dijelova te njihovoj zamjeni ili održavanju.